Odgovor na odgovore na sva pitanja o gradskim stanovima (odgovor na intervju Marina Živkovića u Večernjem listu)

Ovim postom željeli bismo pojasniti zablude u koje bi građani mogli biti dovedeni čitanjem intervjua s gospodinom Marinom Živkovićem koji je 7. studenoga objavio Večernji list. Intervju je objavljen na poveznici: Tko će se useliti, a tko morati iseliti? - Večernji.hr (vecernji.hr)

Budući da se radi o, kako se u članku navodi, jednom od ključnih ljudi gradskih stambenih politika te činjenici da je velik broj građana osobno uključen u ovu temu, ovim postom želimo skrenuti pozornost na niže navedene činjenice:

1. Uvođenje reda u najam gradskih stanova termin je koji gradska uprava vrlo često koristi kako bi stvorila dojam kako to do sada nije bio slučaj. To je potpuno netočno, budući da je najam gradskih stanova bio detaljno uređen kroz dvije odluke, koje su odvojeno definirale uvjete za najam gradskih stanova osobama nižeg socijalnog statusa (Odluka o najmu stanova), odnosno za komercijalni najam, kroz Odluku o najmu javno najamnih stanova).

U intervjuu gospodin Živković priznaje nesposobnost Grada da redovito nadzire korištenje stanova u gradskom vlasništvu: "Proces prema starim kriterijima došao je do točke da se stanovi brže prazne nego što ih imamo mogućnosti popunjavati pa smo odluku morali što prije staviti u savjetovanje kako bi ih što manje zjapilo prazno." 

Ovo nema veze s kriterijima, već s činjenicom da Grad upražnjene stanove ne daje u najam sljedećem kandidatu na listi čekanja po upražnjenju toga stana, već čeka da se završi ciklus od 5 godina, kada se ponovno raspisuje novi natječaj. Iz toga razloga mnogi upražnjeni stanovi bivaju ilegalno useljeni, dok oni kandidati koji su prošli natječaj, ne mogu dočekati stan, već dočekaju to da lista zastari i poništi se. Tada im preostaje da se ponovno natječu i ponovno čekaju na upražnjeni stan i ponovo dočekaju da lista zastari i poništi se. Zanimljiva je činjenica da u novoj Odluci, onoj za koju su se žurili da bude na javnoj raspravi tijekom ljeta, u članku 39. stoje upute kako legalizirati bespravno useljenje u stan. I to je još jedna pljuska onim građanima koji su se uredno prijavili na natječaj i čekaju svoj red, vjerujući da toga reda ima...Uzalud svi kriteriji, stari ili novi, ako se posao ne radi.

2. Transparentnost postupka, koju naglašava gospodin Živković, osigurana je i bez utjecaja nove gradske uprave, putem:

- objave natječaja u sredstvima javnog informiranja te na web stranicama Grada Zagreba pri čemu su kriteriji i način bodovanja jasno i javno navedeni,
- javne objave privremene liste prvenstva koja sadrži podatke o prijavitelju i ostvarenom broju bodova po svakom kriteriju,
- određivanja roka za podnošenje prigovora,
- rješavanja podnesenih prigovora,
- objave konačne liste prvenstva koja sadrži podatke o prijavitelju i ostvarenom broju bodova po svakom kriteriju te putem
- javnog objavljivanja poziva na odabir stanova za najam.

Za svakog je najmoprimca izdano rješenje (Zaključak o davanju stana u najam) koje je i javno objavljeno na stranicama Grada Zagreba (AKTI GRADONAČELNIKA), a temeljem kojeg je zaključen ugovor o najmu stana.

3. Vezano za transparentnost provedbe javnog savjetovanja, za što je i sam novinar komentirao da je objavljeno u razdoblju kada je većina građana bila na ljetnom odmoru – to je nešto na čemu bi Grad trebao poraditi. Naime, oni građani koji su poslali svoje komentare na e-mail adresu navedenu za slanje prigovora i prijedloga na nacrt Odluke i Zaključka, nisu dobili nikakvu povratnu informaciju o tome da je njihov obrazac s komentarima zaprimljen. Čak i na traženje da im se potvrdi primitak pošte, nije stigao nikakav odgovor. Nakon što je objavljeno Izvješće, neki su ostali iznenađeni da njihovi komentari uopće nisu uvršteni, dok je mnoge iznenadio postupak odbacivanja komentara / prijedloga bez da je navedena argumentacija, odnosno, polje predviđeno za pojašnjenje ostalo je prazno (što je bio najtransparentniji uvid u rad gradske uprave).

4. Sigurnost stanovanja na barem pet godina, na koju se gospodin Živković u intervjuu poziva, je sustav inkubiranja, koji kod poduzetnika dobro funkcionira, ali, ako je to nova politika upravljanja stambenim fondom Grada Zagreba, onda ista mora biti jasno i nedvojbeno komunicirana, tako da se pravila znaju unaprijed. Koliko će obitelji biti zainteresirano za najam javnog stana kojeg trebaju namjestiti o vlastitom trošku, ukoliko nakon pet godina moraju tražiti novo rješenje, novu školu za dijete, novo okruženje? Stanovi se iznajmljuju prazni: što sa namještajem? Kakva će biti kultura stanovanja tih i takvih najmoprimaca? Treba podsjetiti da je javni najam osmišljen kao trajno i sigurno rješenje stambenog zbrinjavanja građana Zagreba.

5. Mogućnost prijave cimera uključuje i skupine osoba koje ni po kojem osnovu nisu povezane, pa zbog toga, orijentacija na osobe slabijeg imovinskog cenzusa koju stalno ponavlja gradska uprava, baš ne djeluje uvjerljivo.

6. Što se tiče izbacivanja obitelji na cestu kojima je dan stan u najam na temelju natječaja i koji su uredno ispunjavali sve svoje ugovorne obveze - za to postoji pravni sustav. Važno je pri tome napomenuti da je Grad Zagreb na ime kazni, plaćanja šteta i sudskih procesa, budžetirao tri puta veći iznos nego 2021., što znači da su svjesni tužbi koje ih čekaju.

7. Određivanje najamnine temeljem bilo čega, osim površine stana, suprotno je PROVEDBENOJ UREDBI KOMISIJE (EU) 2021/1949 o načelima za procjenu usluga stanovanja (od 10. studenoga 2021.), a kojom se propisuju temeljne metode izračuna najamnine = najamnina je proporcionalna površini stana.

8. Rentanje apartmana i viši prihod vrhunac je zablude u ovome članku: fizičke osobe koje iznajmljuju apartmane oporezuju se paušalnim porezom prema broju kreveta koje iznajmljuju, pa se ostvareni prihod po toj osnovi ne evidentira i nije relevantan za određivanje porezne obveze te, prema tome, ostvareni prihod od iznajmljivanja vlastitih nekretnina Porezna uprava ne evidentira kao prihod. Drugim riječima, prihod od rentanja neće ulaziti u iznos kojim Grad procjenjuje dozvoljeni limit za najam gradskog stana prema novoj Odluci niti će utjecati na visinu najamnine izračunate prema novome Zaključku.

Ovdje je bitno naglasiti da prema dosadašnjim, sada ukinutim, Odlukama najmoprimac i članovi njegove obitelji nisu smjeli imati useljivu nekretninu na području Republike Hrvatske. Sada mogu, pod uvjetom da je nekretnina izvan Zagreba i Zagrebačke županije, pri čemu su upravo Zagrepčani zakinuti i diskriminirani (jer svi drugi mogu rentati svoje nekretnine izvan navedenog područja, a živjeti u Zagrebu, u gradskome stanu. Pri tome neće plaćati visoku najamninu, jer neće živjeti od plaće, već od rente, a ona ne ulazi u prihode prema kojima se izračunava cijena najamnine prema novome modelu).

9. Posebnu pozornost treba obratiti na izjave kojima se najavljuje povećanje stambenog fonda za dugoročni najam, o omogućavanju dugoročnog najma mladim obiteljima, znanstvenicima i ostalim potencijalnim glasačima. Po kojim kriterijima će oni ostvariti pravo na najam gradskih stanova, a sukladno navedenim kriterijima iz sada donesene Odluke o najmu? Hoće li se ti mladi i obrazovani ljudi odreći napredovanja u karijeri, unaprjeđenja vlastitih znanja i kompetencija, unaprjeđenja i promicanja, ukoliko znaju da im povećanje prihoda znači gubitak prava na najam stana?

A možda već postoji i neki nacrt neke nove odluke (nazovimo ju npr. odlukom o priuštivom stanovanju), koja bi mogla biti objavljena nakon što u lipnju sljedeće godine ne dođe do produljenja ugovora o najmu velikom broju sadašnjih korisnika ( u javnom pozivu iz 2013. godine iznajmljeno je cca 450 stanova u Jelkovcu, za koje ugovori ističu u lipnju sljedeće godine) i koja će biti samo varijanta Odluke o javnom  najmu, ali za "neke druge stanare". 

Jer, napraviti reda i napraviti čistku za neke može biti istoznačnica. Nadamo se da nas ima koji razumijemo razliku.